Conan Simerijanac: Ljudožderi Zamboule

Conan u zemlji tisuću i jedne noći! Raskrižje vjerovanja, jezika i kultura, mitski tržni grad Zamboula također je poprište mnogih mračnih legendi. Conan je odmah upozoren da u širokom luku zaobilazi prenoćište Arama Baksha. Priča se da većina stranaca koji ondje odsjednu nestane u nejasnim okolnostima... Baš zato Simerijanac je odlučio odsjesti upravo tamo! Podižući veo s ovih misterioznih slučajeva otmica, Conan će otkriti još jednu tajnu, još strašniju i opasniju, povezanu s cijelim gradom Zamboula... Priča prožeta orijentalizmom i jezovitim čarobnjaštvom, Ljudožderi iz Zamboule pruža Gessu priliku da ponudi svoju viziju junaka Roberta E. Howarda u stripu egzotične i mračne ljepote. Uz Sherlocka Holemesa i Jamesa Bonda, Conan (poznat i kao Conan barbar ili Conan Simerijanac) svakako je najpoznatija ikona suvremene popularne literature. Iako je tragično prerano preminuli pisac Robert E. Howard napisao tek dvadeset i jednu priču o Conanu, te je iza sebe ostavio brojne fragmente drugih pripovijetki i dužih formi, lik neobuzdana barbarskog ratnika osvojio je globalno čitateljstvo, a samog autora se drži utemeljiteljem specifičnog pseudo-povijesnog pustolovnog žanra nazvanim literaturom “mača i magije”. Conan je prirodni intermedijalni protagonist pa su REH-ove priče o njemu, kao i originalne tvorevine, ubrzo zakoračile u stripove, filmove, na televiziju i u računalne igre. REH je Conana kreirao 1932. godine za niz priča koje je objavljivao u legendarnom magazinu Weird Tales. Dio stručnjaka za popularnu literaturu, Howardovu inspiraciju za protagonista i njegovo pseudo-historijsko okruženje, hiborijsko doba, nalaze u Thomas Bulfinchovuj knjizi The Outline of Mythology koja na prijemčiv način prepričava i tumači mitove i legende tri razdoblja: grčkoga, rimskog i vremena legendi kralja Arthura.