Načini gledanja

Cilj je knjige dekonstruirati tumačenje umjetnosti koje je zagovarao tada iznimno popularan televizijski serijal Civilizacija povjesničara Kennetha Clarka. Suprotstavljajući se takvom zanesenom diskursu o kanonskim djelima isključivo „velikih” umjetnika, Berger svoju naraciju temelji na čitanju umjetničkih djela kao kulturnih artefakata te time smiono intervenira u akademsko znanje o umjetnosti. Bilo da raspravlja o uljenoj slici, reklami za alkoholno piće ili muzejskoj prezentaciji umjetnosti, konzistentno upućuje na to kako umjetnost reflektira društveni i politički kontekst u kojemu je nastala.
U prvome eseju autor razlaže odnos između gledanja i znanja (spoznaje) pokazujući kako naše predodžbe utječu na način na koji gledamo i vidimo određenu sliku. U drugome eseju bavi se objektifikacijom žene, koja se iz realnosti prelijevala na slikarsko platno. Treći je esej posvećen tradiciji uljenog slikarstva, o kojemu se raspravlja kroz prizmu odnosa moći u društvu. Konačno, posljednji se esej fokusira na vlasništvo u konzumerističkom društvu, s naglaskom na prisvajanje simbola i korištenje slikovnih prikaza – poglavito fotografije – u promidžbi, odnosno reklamnoj industriji.
Karakteristično likovno-grafičko oblikovanje koje je knjiga zadržala i u hrvatskom izdanju odražava njegovo podrijetlo u televizijskom iskustvu, unutar kojega tekst i reprodukcije djeluju na promatrača istodobno, dinamikom u kojoj jedno drugo uvjetuju. Produkcija knjige u crno-bijeloj boji, u minimalističkom slogu i relativno skromna opsega i dimenzija predstavlja namjeran i radikalan odmak od ideje obimne, vizualno raskošne knjige (eng. coffee-table book) koja se nerijetko poistovjećuje s vizualnim umjetnostima.
Bergerova knjiga i pristup imali su golem utjecaj u povijesti umjetnosti, ali i u području humanističkih znanosti u cjelini. Djelo je u posljednjih pedeset godina prevedeno na više od trideset svjetskih jezika te ima antologijsku vrijednost.

Djelo je namijenjeno prvenstveno studentima povijesti umjetnosti (obvezna je literatura na diplomskom studiju) studentima likovnih umjetnosti i drugih bliskih studija (dizajna, arhitekture, filmologije i dramaturgije, antropologije, kulturnih studija, filozofije itd.); djelo mogu kao dodatnu literaturu koristiti i učenici gimnazija te umjetničkih škola, a pretpostavlja se i interes šire zainteresirane publike.