Stari Šibenik, kalama, skalama i butama

NAŠ ŠIBENIK. Nastao podno ishodišne utvrde (kastruma) što se uzdiže na strmoj, sedamdeset metara visokoj litici, bez antičke urbane tradicije, grad svoje rođenje i rast zahvaljuje nastojanjima posljednjih Trpimirovića da kao protutežu starim dalmatinskim gradovima stvore i ojačaju svoje gradove. Šireći se postupno na padinama prema moru, poslije i prema istoku, grad tijekom 15. i 16. stoljeća, izgradnjom brojnih crkvenih i svjetovnih građevina, uokvirenih gradskim zidinama, dobiva izgled prepoznatljiv i u našemu vremenu. Obrisi toga srednjovjekovnoga Šibenika osobito su uočljivi pri pogledu sa zapada. Ulaskom u luku otvara se snažna dramaturgija planova, pojasovi pročelja kuća koji se stepenasto nadvisuju, silueta grada uokvirena grozdovima brda i brežuljaka, sa simetralom što se »dvostrukim bedemima« pruža od tvrđave sv. Mihovila do obalne crte. Riječju, nezaboravan pogled koji otkriva jedinstveno suglasje gradograđev ne poetike grada i njegova prirodna okoliša. Pod tim dojmom pronicljivi će putopisac Marin Bego, ne bez ushita, zapisati: »U tom kamenom carstvu diže se Šibenik – poput piramide od nebrojenog mnoštva bijelih stijena: himna kamenu ljutom.«